Stara cena |
600 din |
|
Cena: |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1994
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
PETAR KOMNENIĆ ŽIVOT I DJELO /
Београд : Стручна књига : Народно дело ; Никшић : Центар за информативну дјелатност, 1994 ,
Fizički opis 297 стр. : илустр. ; 24 cm
Стр. 7-8: Умјесто предговора / Слободан Мирјачић
Стр. 287-297: Библиографија Петра Комненића / Добрило Аранитовић.
Komnenić, Petar, 1895-1957
Голи оток (концентрациони логор) -- У успоменама
Југославија -- Политичке прилике -- 1948-1961
Očuvanost 3; malo pohabana ; ima posvetu.
Petar Komnenić (1895 — 1957), profesor istorije i ministar u vladi NR Crne Gore koji je početkom 1949. godine, poslije Rezolucije Informbiroa, uhapšen je i zatočen na Golom otoku, a najteži dio logora je prozvan po njemu „Petrova rupa“.
Rođen je 1895. godine u selu Pilatovci, kod Nikšića. Otac mu je bio sveštenik i plemenski kapetan Todor Komnenić. Djetinjstvo je proveo u zavičaju gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju i Filozofski fakultet (smjer istorija) je završio u Beogradu.
U Balkanskim ratovima je učestvovao kao šesnaestogodišnji gimnazijalac-dobrovoljac. Zarobljen je i interniran u logor Boldogason u Mađarskoj. Uspio je da pobjegne iz tog logora sa jednim drugom, ali je uhvaćen. Petar je ponovo pobjegao i stigao je u Švajcarsku.
Član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) je postao 1919. godine.
Tokom 1942. godine, postao je komandant Lovćenskog partiznskog odreda, a u Petoj crnogorskoj proleterskoj brigadi komandant Trećeg bataljona. Taj bataljon je Petar uspio tokom 17 dana da provede bez gubitaka od Zelengore do Prozora. Po dolasku u Prozor upoznao se sa pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem.
Poslije oslođenja bio je potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar socijalne politike Crne Gore, predsjednik Ustavotvorne skupštine Crne Gore i predsjednik Narodne skupštine NR Crne Gore.
Početkom 1949. godine, poslije Rezolucije Informbiroa, uhapšen je i zatočen na Golom otoku, a najteži dio logora je prozvan po njemu „Petrova rupa“. Poslije povratka sa Golog otoka, bio je penzioner, a umro je od posljedica Golog otoka u Brezoviku 1957. godine